Varionica Neon Stout, Vunetovo Forski Farabut i Medvedgrad Agram stout. Nadam se da je većina vas probala ili uskoro namjerava probati ova tri predstavnika pivskog stila po imenu stout.
Međunarodni dan stouta je prošahttp://www.vhlupi.mojweb.com.hr/tekstovi/zagrebacke-price/o bez da je dobio adekvatnu posvetu u pisanom obliku, pa nisam mogao olako prijeći preko toga. Kako nam se bliži zima i hladnije vrijeme, mislim da je ovo odličan trenutak za kratku priču. Htio sam malo detaljnije istražiti stout kao pivski stil, pa sam odlučio iskoristiti ovaj tipični sunčano-hladni jesenski dan kako bih naučio nešto novo. Uz šalicu kave u ruci i Made In Heaven album Queena na repeatu, mogao sam krenuti.
Priča o stoutu je ujedno priča o porteru, budući da su ova dva stila usko povezana, pa su tako prvi porteri proizvedeni u Londonu početkom 18. stoljeća. Ovo pivo ime je dobilo zbog popularnosti među nosačima (eng. porter). Prvi porteri su imali jak okus, visoku količinu alkohola, pa im je bio i dulji vijek trajanja, a ujedno su bili jeftiniji od ostalih piva tog vremena što je također puno značilo. Naziv „stout porter“ se ubrzo počeo koristiti za one portere s još većom količinom alkohola (eng. stout = jak; krepak; pun). Stout je postigao veliku popularnost nakon Prvog svjetskog rata i to zahvaljujući dobro nam poznatoj pivovari Guinness. Naime, Guinness je tokom 1920-ih objavio slogan „Guinness je dobar za vas“ (eng. Guinness is good for you) na temelju istraživanja koje su sami proveli, a u kojem je navodno potvrđeno da se ljudi osjećaju bolje nakon pinte njihovog piva. Tako je postoperativnim pacijentima, darovateljima krvi te majkama preporučena konzumacija piva ove pivovare. Danas bismo rekli da se radilo o odličnoj marketinškoj kampanji, koja je došla na plodno tlo među stanovništvom tek izašlim iz velikog svjetskog sukoba.
Popularnost stouta je opadala tokom 20. stoljeća. Poznati pisac o pivama, Michael Jackson, je u svojim knjigama 70-tih godina pisao o stoutevima i porterima, te je ponovo zainteresirao javnost za ove pivske stilove. S američkom craft revolucijom početkom 80-tih godina i stout je ponovo stekao zasluženu pozornost te ga danas gotovo sve craft pivovore imaju u svojoj ponudu u nekoj od varijacija. BCJP (eng. Beer Judge Certification Program = neprofitna organizacija zadužena za certificiranje pivskih sudaca) dijeli stouteve na Dry Stout, Sweet Stout, Oatmeal Stout, Foreign Extra Stout, American Stout i Russian Imperial Stout.
Naravno, da bih ovdje izdvojio već puno puta spomenuti Imperial stout. Pivski stil koji me oduševio te čija me kompleksnost i okus oduševljava pri svakoj konzumaciji. Preporučio bih degustaciju Mikkellerovog Beer Geek Brunch Weasel i Evil Twin I Love You With My Stout, kako biste dobili dojam o čemu je riječ, a obje su dostupne u Hrvatskoj u specijaliziranim dućanima za pive.
Primjedbe
Objavi komentar